|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| O DUBROVNIKU |
| |
| Sadašnje područje Dubrovnika sa svojom okolicom bilo je naseljeno Ilirima u 3. stoljeću prije Krista. Oni su također naseljavali sjeverne dijelove današnje Grčke (Doris), dospjeli u Palestinu pod imenom Filistijci, a kao gusari bili su strah starih Grka. |
| |
|
|
|
| |
Nasuprot tim gusarskim Ilirima, grčke kolonije na obalnom području i dalmatinskim otocima uz obalu stavili su se pod zaštitu Rima. U 2.stoljeau prije Krista, Rimljani su utemeljili pokrajinu Illiricum, ali je nisu pokorili sve do 35 - 33. god. prije Krista pod Oktavijanom Augustom a konačno ju je pokorio Tiberije u 9. god. prije Krista.
Rimski Illyricum, podijeljen na pokrajine Dalmacija i Pannonia, bio je rodni kraj nekolicine rimskih careva u 3. i 4. stoljeau poslije Krista (između ostalih car Dioklecijan, čija se prijestolnica i palača nalaze u današnjem Splitu, glavnom gradu Dalmacije).
Na području današnjeg Cavtata Rimljani su podigli koloniju Epidaurum a na većem poluotoku Laus (na grčkom: stijene, hridi) naseobinu Rausium.
U 7. st. poslije Krista prodrli su Avari i Slaveni na Balkanski poluotok i uništili rimsku koloniju. Malobrojno preživjelo stanovništvo spasilo se u obližnjoj naseobini Rausium. Iz Rausiuma postala je "Epidaurum, id est Ragusium" (spomenuta 614.god od strane nepoznatog zemljopisca u Ravenni- Sjeverna Italija). Ova naseobina bila je okružena velikim hrastovim šumama, tako da možemo podrijetlo riječi Dubrovnik naći ovdje(slavenska riječ "Dub" znači hrast). "Epidaurum, id est Ragusium" od 614 -1205 bio je pod vrhovnom vlašću Bizanta i pokušavao je trgovinom i diplomatskom vještinom sebi očuvati mir i slobodu. U tom razdoblju se mala naseobina razvila u značajni trgovački grad-državu. Porast slavenskog elementa u stanovništvu utjecalo je na promjenu u nazivu grada, tako da je "Epidaurum, id est Ragusium" (na tal.: Ragusa), postao grad Dubrovnik. Najstariji spomen slavenskog imena grada datira iz god. 1189 (Povelja bana Kulina). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
| |
|
|
| |
|
|
